O nama:
Hrvatsko arheološko društvo osnovano je 1878. godine, nakon što je prestalo s djelovanjem Družtvo za jugoslavensku poviest i starine. Novoosnovano Društvo aktivnosti je tada ograničilo na arheologiju, ujedno se preimenovavši u Hrvatsko arkeologičko družtvo. Imenovani Odbor brinuo je o organizacijskim poslovima, ali je ubrzo Zemaljska vlada ozakonila postojanje Društva. Njegovim prvim predsjednikom postao je Ivan Kukuljević Sakcinski, dopredsjednikom don Šime Ljubić, a tajnikom Izidor Kršnjavi, ali je uskoro predsjedavanje Društvom preuzeo Ljubić, njegov idejni i stvarni začetnik. Na osnovi prethodno donesenih zaključaka tada je bilo pokrenuto i glasilo Društva. Tim je događanjima pogodovalo, međutim, i osnivanje niza srodnih arheoloških udruga, od kojih su najznačajnije bile one što su ih predvodili fra Lujo Marun – on je 1887. potaknuo osnivanje Kninskog (kasnije Hrvatskog) starinarskog društva koje je pozornost posvećivalo starohrvatskoj, nacionalnoj arheologiji - odnosno don Frane Bulić, koji je 1894. osnovao Hrvatsko društvo za istraživanje domaće povijesti u Spljetu – „Bihać“, usmjerivši njegovo djelovanje na starohrvatske lokalitete u salonitanskom arealu. Važno je međutim naglasiti da su mnoge aktivnosti Društva, uključujući i nakladničku, u ranijim fazama njegova djelovanja bile povezane s radom zagrebačkog Arheološkoga muzeja. U daljnjem tijeku svojega djelovanja Društvo je prolazilo kroz različite faze, da bi mu sredinom proteklog stoljeća djelovanje bilo ograničeno na aktivnosti Arheološkog društva Jugoslavije, asocijacije koja je u to vrijeme započela s djelovanjem.
U skladu s ondašnjim društvenim promjenama 1967. je u Zagrebu revitalizirano djelovanje Hrvatskog arheološkog društva, isprva u sastavu još uvijek aktivnog Saveza arheoloških društava Jugoslavije, a kasnije i kao potpuno samostalnog faktora na domaćoj arheološkoj pozornici. Među aktivnostima osamostaljenog Društva osobito treba istaknuti godišnje stručno-znanstvene skupove, kao i nakladničku djelatnost, poglavito izdavanje „Obavijesti“ HAD-a – od 1969. redovito se pojavljuju tri sveska tog glasila godišnje, odnosno pokretanje serije „Izdanja“ HAD-a 1975. – ona se poglavito odnosi na publicirana podnesena priopćenja na godišnjim skupovima Društva, s napomenom da svesci u toj seriji nažalost nisu redoviti, a niti cjeloviti.
Razlozi koji su poticali osnivače prvih arheoloških društava u našim krajevima – među takvima je bilo i najstarije, Hrvatsko arheološko društvo, odnosno „Hrvatsko arkeologičko družtvo“, što je bilo njegovo izvorno ime – jednako su aktualni i u današnje vrijeme pa se niti ciljevi, čini se, do danas nisu u značajnijoj mjeri promijenili. Motive o kojima je riječ mogli bismo sagledati u sustavnoj brizi za sveukupnim napretkom hrvatske arheologije, u želji za poticanjem različitih arheoloških istraživanja i za sveobuhvatnim valoriziranjem arheološkog spomeničkog nasljeđa.
Preuzeto iz: Ante Rendić-Miočević, 130. obljetnica osnivanja Hrvatskog arheološkog društva, u: Hrvatska arheologija u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Biblioteka XX. stoljeće, Zagreb, 2009, 9-30.
Dosadašnji predsjednici Društva:
Mate Suić (1967.-1969.)
Marin Zaninović (1969.-1971.)
Šime Batović (1971.-1973.)
Željko Rapanić (1973.-1980.)
Dasen Vrsalović (1980.-1981.)
Božidar Čečuk (1982.-1988.)
Ivan Šarić (1988.-1993., 2001.-2005.)
Ante Rendić-Miočević (1993.-2001.)
Hrvoje Potrebica (2005.-2013.)
Aktualna predsjednica Društva je Jacqueline Balen, koji je na toj dužnosti od 2013. god.